Претрага
Close this search box.
Претрага
Close this search box.

Objavljeno:

19/08/2024
Lana Zorjan: Sa svakim nastupom rastem kao umetnik i osoba
19/08/2024

Dobitnica najprestižnije nagrade Otkriće godine u oblasti klasične muzike, Lana Zorjan, svojim talentom i izvanrednim izvođenjem oduševljava publiku širom planete. Sa samo četiri godine, Lana je prvi put uzela violinu u ruke, a njena posvećenost i ljubav prema muzici odveli su je na najprestižnije svetske scene. Novosadska publika će imati priliku da sluša Lanu Zorjan uz Vojvođanski simfonijski orkestar, pod dirigentskom palicom Maksimilijana Haberštoka, na otvaranju sedmog Kaleidoskopa kulture, 5. septembra u 20. 30 časova. Njen nastup na Svečanom otvaranju Kaleidoskopa kulture, tradicionalnom koncertu klasične muzike na Korzu, pretvoriće Bulevar Mihajla Pupina u pozornicu pod vedrim nebom.

U susret koncertu, porazgovarali smo sa ovom talentovanom violinistkinjom, te vam otkrivamo kako su rad sa najprestižnijim umetnicima i osvojena „International Classical Music Award“ oblikovali njen umetnički izraz, ali i kako se priprema za spektakularan nastup u srcu Novog Sada.

Violinu svirate od ranog detinjstva, te nas na početku ovog razgovora interesuje šta vas je inspirisalo da se bavite muzikom i kako je vaša ljubav prema violini evoluirala tokom godina?

Potičem iz porodice muzičara, pa je samim tim violina oduvek bila veoma prisutna u mom životu. Moja majka je profesor violine, otac operski pevač, deka sa majčine strane etnomuzikolog, a sa tatine bivši tubista i harmonikaš u vojnom orkestru… Mada, interesantna činjenica je ta da je violina bila isključivo moj izbor. Majka je želela da sviram klavir, a tata nije imao neku ogromnu želju da sviram bilo koji instrument. Violina me je jednostavno oduvek privlačila. Ne znam konkretno šta ju je toliko izdvojilo od ostalih instrumenata da mala Lana od tri godine izrazi želju da svira baš violinu. Da li je u pitanju njen plemenit ali opet raznovrsan ton, ugledanje na majku i njene učenike ili nešto drugo… ali od momenta kada sam prvi put uzela violinu u ruke i proizvela prve tonove (koji su tada bili većinski škripanje) zavolela sam da sviram. Ljubav prema samom instrumentu se razvijala sve obimnije i na više nivoa kako sam i ja odrastala i počela da sazrevam kao osoba. U početku je, naravno, sviranje za mene bila igra, a sada na violinizam gledam kao izrazito značajan deo mene bez koga jednostavno ne bih bila ja. Rekla bih da sam u poslednjih godinu dana drastično emotivno sazrela, što je naravno i dovelo moje sviranje na nov nivo. Različite situacije iz mog privatnog života su značajno povećale dijapazon emocija, što se čuje i u mom sviranju. Moja ljubav za ovim magičnim instrumentom će zauvek rasti, pa tako i ja uz nju.

Kao najmlađa studentkinja Akademije umetnosti u Novom Sadu, kako vidite svoju ulogu u inspirisanju mladih umetnika koji možda još uvek tragaju za svojim glasom i mestom u svetu klasične muzike?

Kao mladi umetnik u razvoju, meni je neizmerna čast ako mogu da inspirišem nekoga. Svet klasične muzike nije lak, kao ni svet bilo koje druge profesije, ali je istinski prelep i poseban. Zasniva se na velikoj ljubavi prema umetničkom stvaralaštvu koje ima mnoštvo grana. Na neki način, kroz bilo koju od njih, imate priliku da pomognete ili usrećite nekoga. Nezavisno od toga da li ste na sceni kao solista, kamerni svirač, orkestarski svirač, dirigent, korepetitor…ili iza nje kao profesor, asistent, mentor… sve ove profesije su neophodne zarad opstanka sveta klasične muzike, što mislim da je jedan od aspekata koji ga čini posebnim. Ja imam još mnogo da učim i željna sam znanja i usavršavanja. Tim rečeno, nastaviću da ulažem puno kontinuiranog truda i rada kako bih jednog dana možda imala tu istinski prelepu čast da budem inspiracija nekome.

Sarađivali ste sa brojnim orkestrima širom Evrope. Kako se razlikuje iskustvo sviranja kao solista sa različitim orkestrima?

Svako iskustvo na sceni je nov izazov i pre svega privilegija. Sviranje sa orkestrima je zaista magično jer više ne postoji to „ja” u nastupu već „mi”. Desetine ljudi zajedno prave muziku, čine nešto prelepo. Tim rečeno, svako iskustvo sviranja sa orkestrom je unikatno i nova predivna avantura. Naravno da se svaki koncert razlikuje, ali postoji nešto zajedničko svakom koncertu sa orkestrom, a to je timski rad. Iz svakog iskustva pokušavam da naučim što više kako bih iz njega izašla kao unapređna violinistkinja, a još bitnije, bolja osoba. Imam nekoliko koncerata kao solista sa različitim orkestrima u narednih nekoliko meseci i mogu da kažem da se izrazito radujem svakom od njih i da ću se potruditi maksimalno da ispunim očekivanja svih, a najbitnije da uz orkestar kreiram nešto lepo što će, nadam se, ulepšati dan slušaocima.

Kako je rad sa Stefanom Milenkovićem uticao na vašu umetničku viziju i stil? Da li postoji određeni trenutak iz vašeg rada sa njim koji smatrate prekretnicom u vašem muzičkom razvoju?

Rad sa profesorom Stefanom Milenkovićem je za mene veliko ostvarenje sna. Na profesora sam se ugledala od ranog detinjstva i zaista sam izrazito zahvalna za privilegiju da učim od njega. Naš prvi čas je bio na proleće 2021, i od tada sam svakog leta na njegovom Masterklasu tj. Institutu. Od oktobra 2023. sam zvanično njegov student, što znači da od tada radimo mnogo intenzivnije. Kroz ove tri i po godine sam u svakoj prilici naučila jako puno i svaki momenat se može uzeti za neku vrstu prekretnice s obzirom na napredak posle bukvalno svakog časa. Možda je najveća baš taj oktobar 2023, kada sam postala njegov student na Akademiji Umetnosti u Novom Sadu.

Nakon što ste osvojili prestižnu nagradu „International Classical Music Award“ za 2024. godinu, na koji način ovaj uspeh oblikuje vašu umetničku karijeru? Kako se nosite sa novim očekivanjima i odgovornošću koja dolazi s ovakvim priznanjem, i na koji način vas to motiviše za buduće projekte?

Od januara, kada je zvanično širom sveta objavljeno da sam dobitnik ICMA nagrade, moj život se potpuno promenio. Ja iskreno i dalje ne mogu da verujem da sam uopšte nominovana za nagradu, a pobedu zaista ni u snu nisam očekivala. Dobila sam ponude za brojne značajne koncerte i saradnje, ali nagrada nije promenila samo moju karijeru već i mene kao osobu. Od momenta kada je objavljeno da sam dobitnik, moj život podrazumeva mnogo više dešavanja i obaveza nego ranije i u početku je zaista bilo naporno. Naravno, izrazito velika orgovornost dolazi sa ovom nagradom, jer sada na scenu izlazim kao dobitnik ICMA nagrade za otkriće 2024. godine. Samim tim to drastično povećava očekivanja slušaoca, ali još više moja lična očekivanja. Ona me motiviše da u svakom momentu dajem svoj maksimum, na sceni i iza nje. Potrudiću se da zahvalno nosim ovu nagradu kroz dalje, nadam se, uspešne avanture i da napredujem u što više aspekata svakodnevno.

Koji su najveći izazovi sa kojima ste se suočili tokom svoje karijere, i kako ste ih prevazišli? Ko ili šta vas najviše inspiriše u vašem umetničkom radu?

Karijera svakog umetnika ima uspone i padove. Meni je kroz odrastanje verovatno najteže bilo da nađem prijatelje sa kojima se razumem u potpunosti, što je, pričajući sa mnoštvom mladih umetnika širom sveta, poteškoća većini mladih u ovom poslu. Jednostavno, meni se život većinski vrti oko violine. Još od ranog detinjstva, izostanci sa nastave u školi zbog violine su prosto bili nejasni mojim drugarima iz razreda, što u potpunosti razumem. Pre nekoliko godina počela sam da stičem prijatelje širom sveta. Da, na žalost većinski komuniciramo putem telefonskih poziva i poruka, ali zaista imam predivna prijateljstva sa mladim ljudima (koji žive jako sličan život meni) i sa kojima svakodnevno komuniciram. Od kada sam upisala Akademiju Umetnosti u Novom Sadu, stekla sam i prijatelje u gradu/državi. Jednostavno, kroz vreme se i taj problem socijalizacije u potpunosti rešio. U mom umetničkom radu najviše me inspiriše iskrena ljubav prema violini, muzici i generalno životu. Mislim da ako radim ono što me čini najsrećnijom, odnosno da sviram i nastupam, a da i drugi mogu da budu emotivno dotaknuti i uživaju u muzici koju stvaram, nema ništa lepše za mene. Kao umetnik smatram da je moja uloga na sceni veoma slična pripovedaču. Trebam da ispričam priču koju je kompozitor predstavio u delu koje sviram, a opet da je iznesem na svoj način. Kada slušaoci osete emocije kroz moju interpretaciju nekog dela, za mene je to najveći uspeh.

Koje su vaše dugoročne ambicije?

Moj san je da sviram u velikim salama širom sveta, stičem nova iskustva i usrećujem ljude svojim umetničkim stvaralaštvom. Nadam se da ću se ostvariti kao solista, ali bih u nekom momentu takođe volela i da predajem. Želim da budem ta osoba mladim talentima što su za mene bili moji profesori. Jednostavno, ta ideja da dalje podelim svoje znanje koje ću, nadam se, steći u budućnosti od profesora i iskustva na sceni, za mene je veoma inspirativna. Takođe bih volela da komponujem u slobodno vreme. U proteklih par meseci sam počela relativno često da komponujem i to gledam kao neki vid terapije kroz stvaralaštvo. Kada imam težak dan ili kada sam pod stresom, komponovanje odjednom dovede moj um u stanje spokoja i mirnoće.

U okiviru otvaranja sedmog Kaleidoskopa kulture, u Novom Sadu ćete održati koncert pod vedrim nebom, na nekadašnjem glavnom šetalištu Novosađana. Šta očekujete od ovog koncerta i šta pripremate za novosadsku publiku na Korzu?

Ovaj koncert je pre svega izrazito značajan momenat u mojoj dosadašnjoj karijeri. Mislim da kada bi mala Lana, veran fan Kaleidoskopa kulture, čula da uskoro otvaram ovaj program, bila bi u jednom velikom stanju šoka ali isto tako bila bi i veoma ponosna. Od ovog koncerta očekujem nove predivne uspomene, nova znanje kroz pripreme i rad sa maestrom Maksimilianom Haberštokom i Vojvođanskim Simfonijskim Orkestrom i jednostavno koncert iz snova za koji nisam ni sanjala da ću imati privilegiju da se ostvari u skorije vreme. Za novosadsku publiku na Korzou, pripremila sam Koncert za Violinu i orkestar broj 1 u fis molu od Henrika Vjenjavskog. Ovaj koncert se ne viđa često na svetskoj, a naročito na našoj sceni, tako da se zaista radujem da ga predstavim publici koja možda nije preterano upoznata sa koncertom. Ovo je jedan od tehnički najzahtevnijih koncerata za violinu, ali je zaista božanstven i izrazito romantičan. Vjenjavski ga je pisao sa svega sedamnaest godina što je zaista šokantno s obzirom na količinu emotivne zrelosti provučene kroz izrazito teške tehničke delove koji se samo ređaju jedan za drugim.

Kako vidite značaj ovog događaja u promovisanju kulture i umetnosti u Srbiji?

Kaleidoskop kulture već godinama, u Srbiji, promoviše kulturu i umetnost. Smatram da je ovaj petonedeljni program sjajna prilika da se publika upozna sa izuzetno raznovrsnim, interesantnim i vrhunskim programima. Već sedmu godinu u Novi Sad dovodi svetske zvezde, predstavljajući u isto vreme i velikane srpske kulture, a pružajući priliku mladim umetnicima, jača lokalnu i nacionalnu scenu. Zaista mi je neizmerna čast i svesrdno sam zahvalna za ukazano poverenje i ovu neverovatnu priliku. Daću sve od sebe da se  maksimalno spremim i da publika uživa u mom, odnosno našem nastupu!

Partner Kaleidoskopa kulture je Erste Banka. #verujusebe

Autorka: Marina Marić

Foto: privatna arhiva

Povezane vesti >

Povezane vesti >

Vreme i vaseljena – izložba o vremenu

Time and Universe – Exhibition About Time

Izložba „Vreme i vaseljena – izložba o vremenu” povešće nas na putovanje od tame do svetlosti, od haosa do kosmosa, okvirena pričom o srpskom naučniku Milutinu Milankoviću kroz prizmu umetnosti.
Autor vizuelno-umetničkog dela postavke je Dušan Jovović, koji je ujedno i autor prestižnih multimedijalnih i interaktivnih izložbi koje su imale međunarodni odjek. Autor narativa je prof. dr Aleksandar Petrović, izuzetan poznavalac života i dela Milutina Milankovića, kojim se bavi preko 50 godina.

Džimi Tenor

Jimi Tenor

Finski muzičar i kompozitor Džimi Tenor prisutan je dugi niz godina na muzičkoj sceni. Prvi album objavio je 1988. godine sa bendom Jimi Tenor & His Shamans, da bi solo karijeru otpočeo 1994. albumom Sähkömies. Nastup ovog muzičkog vizionara, koji na autentičan način spaja džez sa drugim umetničkim žanrovima, gledaćemo u okviru Dočeka 2022. godine.

Karminjo

Carminho

Jedna od najboljih portugalskih pevačica dolazi u Evropsku prestonicu kulture početkom 2022. godine! Nova kraljica fado muzike Karminjo potiče iz muzičke porodice i svojim radom spaja tradicionalni i savremeni fado, ali se bavi i drugim žanrovima, kao što je brazilska muzika.

Кармињо

Carminho

Једна од најбољих португалских певачица долази у Европску престоницу културе почетком 2022. године! Нова краљица фадо музике Кармињо потиче из музичке породице и својим радом спаја традиционални и савремени фадо, али се бави и другим жанровима, као што је бразилска музика.

Џими Тенор

Jimi Tenor

Фински музичар и композитор Џими Тенор присутан је дуги низ година на музичкој сцени. Први албум објавио је 1988. године са бендом Jimi Tenor & His Shamans, да би соло каријеру отпочео 1994. албумом Sähkömies. Наступ овог музичког визионара, који на аутентичан начин спаја џез са другим уметничким жанровима, гледаћемо у оквиру Дочека 2022. године.

Време и васељена – изложба о времену

Time and Universe – Exhibition About Time

Изложба „Време и васељена – изложба о времену” повешће нас на путовање од таме до светлости, од хаоса до космоса, оквирена причом о српском научнику Милутину Миланковићу кроз призму уметности.
Аутор визуелно-уметничког дела поставке је Душан Јововић, који је уједно и аутор престижних мултимедијалних и интерактивних изложби које су имале међународни одјек. Аутор наратива је проф. др Александар Петровић, изузетан познавалац живота и дела Милутина Миланковића, којим се бави преко 50 година.