Претрага
Close this search box.

Javni konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti izdavaštva i prevodilaštva

JAVNI KONKURS ZA SUFINANSIRANJE PROJEKATA U KULTURI KOJI PREDSTAVLJAJU DOPRINOS JAČANJU SAVREMENE NOVOSADSKE KULTURNE SCENE U OBLASTI IZDAVAŠTVA I PREVODILAŠTVA U 2021. GODINI

I PREDMET KONKURSA

Predmet javnog konkursa jeste izdavačka i prevodilačka delatnost na teritoriji Grada Novog Sada i Zone 021 (teritorija opština Irig, Beočin i Sremski Karlovci), sa posebnim naglaskom na izdanja (knjige, časopise i druge publikacije). Projekti sa kojima se aplicira na konkurs moraju biti u skladu sa programskim konceptom i umetničkom vizijom Za nove mostove”, koji je razvila Fondacija „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture”. Aplikanti su u obavezi da se, poštujući programski koncept, opredele za jednu od tematskih celina, takozvanih programskih lukova (Doček, Druga Evropa, Seobe, Tvrđava mira, Budućnost Evrope, Heroine, Dunavsko more, Kaleidoskop kulture), odnosno za programski tok (Vizit Novi Sad). 

Cilj javnog konkursa je obogaćivanje književnih programa, jačanje izdavačke scene, kao i obezbeđivanje publikacija lokalnih autora u prevodu, u dvojezičnim i antologijskim izdanjima, koji će služiti u promotivne svrhe Projekta „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“ tokom 2022. godine. Predmetnim konkursom uvažava se specifičnost izdavaštva u odnosu na druge projekte u kulturi i pokušava se unaprediti književna i izdavačka scena i mogućnost njene kooperacije na evropskim projektima, sa težnjom da doprinese vidljivosti lokalnih autora i tema u polju evropske kulture. 

Aplikanti mogu konkurisati za sufinansiranje: 

– troškova pripreme (dizajn, otkup autorskih prava za ilustrativni materijal, pripreme i obrade građe i slično),
– troškova ljudskih resursa (autorski, istraživački, prevodilački, lektorski, urednički honorari/usluge i slično),
– troškova štampe (knjiga, časopisa, bukleta, pratećeg i promotivnog materijala),
– autorskih prava za knjige i časopise.  

Sredstva za realizaciju ovog konkursa obezbeđena su u Finansijskom planu Fondacije „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture” (u daljem tekstu: Fondacija) u ukupnom iznosu od 12.000.000,00 dinara. 

Iznos pojedinačnog granta po aplikantu iznosi maksimalno do 800.000,00 dinara. 

OPŠTE PROGRAMSKE ODREDNICE POZIVA:

Programski narativ Fondacije proizilazi iz slogana „Za nove mostove”. Ovaj slogan predstavlja ideju izgradnje novih mostova saradnje i razmene između umetnika i organizacija iz Novog Sada i Srbije sa kulturnom scenom Evrope. Realizacijom projekta Evropske prestonice kulture i vrednostima koje on promoviše kroz programe, direktno doprinosimo procesu evropskih integracija Srbije. Takođe, specifičan kontekst titule, koji utiče na programsku koncepciju, jeste činjenica da je Novi Sad prvi grad koji je poneo titulu Evropske prestonice kulture u okviru posebnog programa za države kandidate za članstvo u Evropskoj uniji. 

Definisali smo četiri programska mosta, a neke od njih smo simbolički nazvali po postojećim novosadskim mostovima, odnosno prema vrednostima koje grad želi da razvije u kontekstu evrointegracija, prema uverenjima koje neguje i nastoji da podeli sa svim Evropljanima. To su mostovi: Sloboda, Duga, Nada i Ljubav. 

Umetnički koncept projekta „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture” baziran je na osnovnim vrednostima Evropske unije, kao što su ljudska prava, multikulturalnost, interkulturalni dijalog, ekološka svest, mirovne politike. Ove vrednosti promovišu ideju otvorenog demokratskog društva baziranog na savremenom humanizmu. Programske lukove, odnosno tematske celine, izgradili smo povezujući ove vrednosti sa istorijom, kulturom i identitetom Novog Sada, u osam tematskih celina, odnosno programskih lukova. U programski koncept uvršten je i programski tok Vizit Novi Sad – digitalna platforma aktivna tokom čitave godine sa misijom da uključuje, razvija i obrazuje publiku i podiže kvalitet percepcije Novog Sada – Evropske prestonice kulture, kako u zemlji tako i u svetu. 

U okviru svakog mosta razvijeni su noseći (eng. flagship) projekti. Odabrani su na osnovu njihovog umetničkog i kreativnog koncepta, atraktivnosti i usklađenosti s postavljenim ciljevima i principima programa, pa zauzimaju mesto najvidljivijih projekata koji će se realizovati u godini titule. 

PROGRAMSKI KONCEPT „ZA NOVE MOSTOVE”

MOST LJUBAV

PROGRAMSKI LUK DOČEK

Vreme: od polovine decembra do kraja januara 

Misija: Slavljenje multikulturalnosti Novog Sada, obeležavanjem i upoznavanjem praznika različitih religija i kultura. 

Od polovine decembra do kraja januara građani Novog Sada najintenzivnije praznuju svoju etničku i versku raznolikost. U tom periodu obeležavaju se dve Nove godine, dva Božića, Badnje večeri, Sveti zaštitnici domova i drugi običaji, koji predstavljaju povod za druženja i porodična okupljanja. 

Slaveći dva računanja vremena, sa dva programska koncepta, u okviru ovog programskog luka, Novi Sad organizuje jedinstveni doček u Evropi, po gregorijanskom i julijanskom kalendaru. Povezujući domaće kulturno nasleđe sa nematerijalnom kulturnom baštinom Evrope, Novosađani, zajedno sa gostima i turistima, proslavljaju svoju multikulturalnost. 

Oživljavajući različite gradske prostore koje programski povezujemo, Dočekom nudimo žanrovsku i umetničku raznovrsnost kako bismo uključili što veći broj publike, a u isto vreme postavili nove standarde obeležavanja nematerijalnog kulturnog nasleđa lokalne zajednice. 

Doček je ujedno i uvertira za ceremoniju otvaranja u godini titule, sa konceptom „vremenskog mosta” koji se naslanja na kalendar za računanje vremena našeg velikog naučnika Milutina Milankovića. 

PROGRAMSKI LUK DRUGA EVROPA

Vreme: oktobar i novembar 

Misija: Istraživanje umetničke scene i kulture sa estetskim, etničkim, religioznim, seksualnim, političkim, rasnim, vrednosnim identitetima i uverenjima koja se razlikuju od onih društveno dominantnih. 

Evropska kultura je najčešće prepoznata na osnovu dominatno prihvaćenih i opšte rasprostranjenih umetničkih izraza i vrednosti koje stvaraju jednodimenzionalnu i nepotpunu sliku o složenosti evropskog identiteta i kulturnog nasleđa. Ispod ove površine dominantnih izraza, postoji skrivena, nevidljiva, podrumska, tajna, antielitistička, buntovna, marginalizovana, manjinska, kontrakulturna, alternativna, vrednosno drugačija Evropa. To je ona Evropa koje nema dovoljno na mapama, u školskim udžbenicima, na malim ekranima, nema je u oficijelnim turističkim vodičima. Sagledavanje kulture „druge Evrope” doprinosi razumevanju dubine i složenosti evropskog kulturnog identiteta. 

Pored razvijene institucionalne i nacionalne kulture, šezdesetih godina prošlog veka Novi Sad je, uz Zagreb, Beograd i Ljubljanu, postao prepoznatljiv akter na međunarodnoj sceni u polju avangardnih, alternativnih, vaninstitucionalnih umetničkih, interkulturalnih i medijskih praksi razmene i prožimanja novih ideja. Tribina mladih bila je među najživljim kulturnim institucijama u zemlji, gde se otvoreno raspravljalo, provokativno diskutovalo i iznosile se slobodoumne kulturne i druge inicijative. U to vreme su, na primer, bodi-art performansi, najvidljiviji izraz suprotstavljenog odnosa između pojedinca i kolektiva, skrivanja i izlaganja privatnosti, bili učestaliji nego danas. Žuta kuća na obali Dunava, iako je danas više nema, i dalje čuva uspomene na strastveni građanski aktivizam osamdesetih godina prošlog veka koji su nosili mladi umetnici. Od vremena kada su u muzičkoj produkciji druge Jugoslavije počele da se pojavljuju naznake bunta i kontrakulture, Novi Sad je postao značajna tačka i na muzičkoj mapi Jugoslavije, što je kulminiralo u eri panka i njuvejva, uz mnoge kultne bendove.  

MOST DUGA

PROGRAMSKI LUK SEOBE

Vreme: od 1. februara do polovine marta 

Misija: Tumačenje migracija kao mogućnosti za unapređenje kvaliteta života zajednice i promovisanje vrednosti interkulturalnog dijaloga. 

Danas, kada izbeglička kriza širom Evrope donosi opasnost od produbljivanja rasnih i etničkih stereotipa, predrasuda i potencijalnih konflikata, Novi Sad se još uvek suočava s izazovom seoba koje su rezultat ranijih ratnih sukoba. Drugi po veličini grad u Srbiji, sa svojim specifičnim geostrateškim položajem, kroz istoriju je svoj identitet gradio na migratornim kretanjima i postao je prepoznatljiv po svojoj multikulturalnosti i suživotu mnogobrojnih etničkih grupa. Danas u njemu živi dvadeset i jedna nacionalna zajednica, govori se sedamnaest jezika, od kojih su čak sedam zvanični jezici Evropske unije, dok su četiri jezika u službenoj upotrebi u gradu. Zato migracije posmatramo kao specifičnost Novog Sada ističući značaj koje su imale za nastanak i promene identiteta našeg grada. 

Sa jedne strane, posmatramo istorijske migracije koje su uticale na današnji kulturni identitet Novog Sada i Evrope. S druge strane, bavimo se zajedničkim problemom regiona, pitanjem aktuelnih (e)migracija i motivima, pre svega, mladih ljudi za odlazak iz zemlje. 

PROGRAMSKI LUK TVRĐAVA MIRA

Vreme: od polovine juna do polovine jula 

Misija: Promocija politike mira i zajedništva, kao kritički stav prema ratu i uzrocima. 

Evropska unija nastala je na ruševinama Evrope nakon Drugog svetskog rata, kao mirovni projekat koji se zalaže za politiku sprečavanja oružanih sukoba, a kako se ne bi ponovile strahote evropskih ratova. Zbog toga Evropska unija predstavlja svojevrsnu tvrđavu mira jer je njen formalni temelj i vrednosna orijentacija promocija mirovnih politika.  

Smatramo da umetnost i kultura kao efikasna sredstva mogu značajno da doprinesu promociji pomirenja, zajedništva, dijaloga, razumevanja, a kako se ne bi ponovila stradanja koja donose ratni sukobi. Poseban fokus tematske celine je na projektima koji problematizuju aktuelne ratove u svetu i doprinose pomirenju u regionu. Programski luk promoviše Novi Sad kao „tvrđavu mira” jer tematski problematizuje i građanske ratove na jugoslovenskim prostorima, traume i posledice koje su izazvali, a koje i danas osećamo u regionu. 

MOST SLOBODA

PROGRAMSKI LUK BUDUĆNOST EVROPE

Vreme: od polovine marta do polovine maja 

Misija: Razvoj i unapređenje kvaliteta dečje i omladinske kulture i pružanje mogućnosti mladima da kreativno i kritički promišljaju budućnost Evrope. 

Novi Sad je univerzitetski grad sa društvenom zajednicom od skoro 50.000 studenata koji dolaze ne samo iz Novog Sada i Vojvodine već i cele Srbije i regiona. U 2019. godini Novi Sad je poneo titulu Omladinske prestonice Evrope. U skladu sa ovim kontekstom specifičan fokus programskog luka je na deci i mladima, budućim generacijama. Cilj platforme je promocija i razvoj dečjeg stvaralaštva i stvaralaštva mladih umetnika i umetnica, kao i umrežavanje Novog Sada i Evrope kroz kulturnu razmenu dece i mladih.   

Republika Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji – Uniji koja se danas suočava sa različitim kulturološkim i političkim izazovima, kao što su „Bregzit”, izbeglička kriza, evroskepticizam i rast dezintegracijskih tendencija. Pitanje budućnosti Evrope je zato naročito aktuelno u kontekstu evrointegracija Srbije i Zapadnog Balkana. Namera nam je da mladima otvorimo više javnog prostora, podržimo angažovanu omladinsku umetnost i kulturu i predstavimo različite vizije budućnosti Evrope. 

PROGRAMSKI LUK HEROINE

Vreme: od polovine maja do polovine juna 

Misija: Podsticanje i promovisanje ženske kulture, umetnosti, stvaralaštva, istorije i nasleđa radi kreiranja pravednijeg društva i ravnopravnijeg položaja žena. 

Ukoliko analiziramo aktuelnu kulturnu i umetničku scenu Srbije, a većim delom i Evropske unije, očigledna je dominacija muške kulture, u smislu autora, tema, pristupa. Pitanje rodne ravnopravnosti, iako aktuelno u drugim segmentima društva, nedovoljno je problematizovano u kulturi, premda se često kroz kulturu kreiraju rodni stereotipi u društvu. Ovim programskim lukom nameravamo da promovišemo žensko stvaralaštvo i žensku kulturu koja je najčešće nevidljiva i nedovoljno priznata. Ženska kulturna istorija Novog Sada razvijala se upravo na tragu, a često i u saradnji sa najznačajnijim evropskim aktivističkim, feminističkim i umetničkim pokretima, tako da je i savremeno stvaralaštvo novosadskih umetnica prisutno na evropskoj kulturnoj sceni. Kroz programski luk „Heroine” otvaramo prostor za predstavljanje i vrednovanje novosadske, po svemu sudeći jedne od najznačajnijih ženskih scena na Balkanu, ali takođe važne i u širem evropskom kontekstu. 

Ovakav pristup je u skladu sa globalnim ciljevima Ujedinjenih nacija u narednoj deceniji, koje pozivaju na ravnopravnost polova i bolji položaj žena u društvu, s ciljem da se stvori pravednije i slobodnije društvo. Kampanja Ujedinjenih nacija upozorava da je i pored različitih istorijskih okolnosti ženska kultura marginalizovana u većini nacionalnih strategija. Svakako, pokret za oslobođenje žena jedan je od najznačajnijih kulturnih i političkih procesa XX veka, koji se nastavlja i u XXI veku, a predvodnik tog pokreta na globalnom nivou bile su i ostale žene Evrope. 

Ujedno, biće to novi prostor za različite pristupe proučavanja i afirmacije interkulturalne ženske istorije Novog Sada uz integraciju ženskog kulturnog stvaralaštva u okvir nacionalnih i internacionalnih vrednosti. 

MOST NADA

PROGRAMSKI LUK DUNAVSKO MORE

Vreme: od polovine jula do kraja avgusta 

Misija: Razvoj međunarodne kulturne saradnje u Dunavskom regionu i unapređenje svesti o zaštiti i očuvanju prirode. 

Dunav, evropska reka koja protiče kroz Novi Sad, predstavlja važno identitetsko obeležje grada i njegove istorije. Dunav je vekovima predstavljao granicu između carstava, kultura, religija i civilizacija. Oduvek je bio velika inspiracija piscima, pesnicima, slikarima, muzičarima koji su dolazili iz različitih kultura. Tokom letnjih meseci Novosađani intenzivno provode vreme na Dunavu i oko Dunava. Novi Sad nije najveći evropski grad na Dunavu, ali je jedan od onih s najviše mostova – ukupno jedanaest. Od toga se osam mostova nalazi ispod Dunava, a tri iznad njega, što je dokaz njegove burne prošlosti. 

U kulturološkom smislu Dunav povezuje različite evropske države i kulture koje su vekovima međusobno uticale jedna na drugu i mešale se u Novom Sadu. Zato je jedan od fokusa programskog luka na međunarodnoj razmeni programa i umetnika iz Dunavskog regiona i kreiranju zajedničkih aktivnosti. U ekološkom smislu Dunav predstavlja specifičnu prirodnu celinu i oazu svežine tokom toplih letnjih dana. Ipak, Dunav je jedna od najzagađenijih evropskih reka, a zagađenje i uništavanje prirode predstavljaju aktuelni kulturni i politički problem ne samo Srbije i Evrope već čitave planete. Zato kroz raznovrsne umetničke i sportske programe želimo da govorimo o ekološkim problemima kao što su zagađenje vazduha i vode, gomilanje smeća, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, i promovišemo lepotu života u prirodi. 

PROGRAMSKI LUK KALEIDOSKOP KULTURE

Vreme: septembar i početak oktobra 

Misija: Razvoj „grada-scene” kroz kreiranje nove publike i decentralizaciju kulturnih sadržaja. 

Posmatrano kroz istoriju, od antičkog vremena preko srednjeg veka, pa sve do savremenog doba, mnogi delovi grada ili bezmalo celi srednjovekovni evropski gradovi pretvarali su se u svojevrsnu pozornicu. Ova ideja, grada kao scene, u vezi je sa stavom da grad oblikuje svest građana ne samo u nekoj obrazovnoj instituciji nego i u svakoj delatnosti, na svakoj dužnosti i na svakom sastajalištu. Koncept, između ostalog, podrazumeva aktiviranje svih raspoloživih gradskih prostora i resursa (ulica, trgova, parkova, industrijskih objekata, pasaža, dvorišta…) stavljajući ih u službu umetničkog čina. Tako se stvara jedinstvena sinteza izvođač – gledalac, što znači da se umetnički čin odigrava u interakciji sa publikom.  

U Novom Sadu, kao i u ostalim evropskim gradovima s umerenokontitentalnom klimom septembar je period godine u kom je društveni život intenzivniji, s obzirom na to da zajednica provodi više vremena na otvorenim prostorima ispraćajući poslednje dane leta. U to vreme Novi Sad živi na ulicama, trgovima, parkovima i postaje velika scena sa najraznovrsnijim programima kulture i atraktivnim festivalima namenjenim najširoj gradskoj populaciji i turistima. Boravak u Novom Sadu u ovom periodu omogućava da se doživi sva raznolikost i vibrantnost grada i da se oseti duh zajedništva.  

II PRAVO UČEŠĆA NA KONKURSU

Na konkursu mogu učestvovati: naučno-obrazovne ustanove i ustanove kulture čiji je osnivač Republika Srbija, Autonomna pokrajina Vojvodina ili jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna lica koja obezbeđuju sredstva za obavljanje poslova i ostvarivanje ciljeva iz navedenih izvora, kao i druga pravna lica registrovana za obavljanje delatnosti iz oblasti kulture i/ili izdavaštva, sa sedištem u Novom Sadu i tzv. „Zoni 021”.

III SUFINANSIRANJE PROJEKATA

Odobrene projektne aplikacije biće sufinansirane u skladu sa propozicijama Konkursa u visini iznosa koju određuje tehnička i kvalitativna ocena stručne komisije. Aplikanti su u obavezi da obezbede deo sredstava i iz drugih izvora i/ili iz vlastitih sredstava. 

U budžetskoj konstrukciji projekta aplikant je u obavezi da predstavi ukupnu finansijsku konstrukciju po svim izvorima, a ne samo dela koji se odnosi na sufinasiranje od strane Fondacije.      

Aplikantu može biti dodeljen i manji iznos od zatraženog, u zavisnosti od broja ostvarenih bodova i valorizacije predloga projekta. U navedenom slučaju, a pre potpisivanja ugovora, od aplikanta će se zatražiti saglasnost za revidirani proračun programa (budžet i projektne aktivnosti), u skladu s predloženim umanjenim iznosom.  

U slučaju odobrenja sufinansiranja, korisnik sredstava dužan je da ustupi 10% tiraža Fondaciji radi programskih aktivnosti u 2022. godini, iz sopstvenih sredstva i/ili drugih izvora finansira i organizuje najmanje 1 promociju (književno veče, tematski razgovor s autorom, prevodiocem, priređivačem, ilustratorom i sl, u fizičkom ili onlajn obliku) publikacije u godini titule Evropske prestonice kulture, a prema naknadno utvrđenom terminu u kalendaru Evropske prestonice kulture, te da izdanje objavi najkasnije do 31. 12. 2021. godine. 

IV NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

– plate i dnevnice, 
– troškovi konverzije valuta, gubici na kursnim razlikama i drugi čisto finansijski troškovi,
– operativni troškovi, bankarske provizije i kamate,
– kupovina opreme,
– režijski troškovi – troškovi zakupa prostora, troškovi mobilne i fiksne telefonije, interneta, električne energije i sl.
– carine i uvozne dažbine,
– donacije,
– kamate na pozajmice i kredite,
– porezi na imovinu ili dohodak građana,
– iznosi plaćenih kazni, finansijski penali i troškovi sudskih parnica,
– PDV (odnosi se na obveznike PDV-a i njihovu mesečnu/kvartalnu obavezu plaćanja poreza po poreskoj prijavi),
– nagrade,
– troškovi reprezentacije (troškovi učinjeni prilikom radnih i poslovnih sastanaka, troškovi  učinjeni prilikom obeležavanja jubileja i u drugim sličnim slučajevima, troškovi ugostiteljskih usluga koje su u neposrednoj vezi sa izvršenjem određenog službenog posla u zemlji i inostranstvu, troškovi učinjeni prilikom kupovine poklona koji se daju u prigodnim prilikama i sl),
– fakture koje su izdate za potrebe projekta od strane izdavaoca koji prema šifri delatnosti ne može da pruži uslugu navedenu u samoj fakturi, ukoliko ne dostavi uz fakturu deo Statuta iz kojeg se vide ciljevi poslovanja;
– troškovi po zaključenim ugovorima u kojima je isto lice potpisnik kao naručilac i izvršilac posla;
– nabavka kancelarijskog materijala;
– knjigovodstvene usluge;
– troškovi nastali van perioda realizacije projekta. 

V DOKUMENTACIJA I NAČIN PRIJAVE

Prijava se podnosi na prijavnom formularu (Obrazac 1, Obrazac 2), koji se može preuzeti sa internet stranice Fondacije (www.novisad2021.rs) u delu: Javni pozivi.  

Prijavni formular (Obrazac 1, Obrazac 2) dostavlja se u 3 originalna primerkaostala dokumentacija u jednom primerku.  

Učesnik Konkursa treba da priloži i kopije sledećih dokumenata u jednom primerku: 

  1. Kopija rešenja o registraciji kod nadležnog organa; 
  2. Izvod iz statuta ili osnivačkog akta kojim se dokazuju ciljevi osnivanja i delatnost pravnog lica (dokaz da su registrovani za obavljanje kulturne i izdavačke delatnosti); 
  3. Kopija obrasca overenih potpisa lica ovlašćenih za zastupanje pravnog lica ili kopija kartona deponovanih potpisa; 
  4. Biografija učesnika u projektui (najmanje jedna), 
  5. Podaci o stručnim, odnosno umetničkim kapacitetima podnosioca, odnosno realizatora projekta; 
  6. Obrazac 3 – Izjava o prihvatanju obaveze korisnika sredstava; 
  7. Obrazac 4 – Izjava o partnerstvu. 

Kompletna dokumentacija u definisanom broju primeraka podnosi se obavezno u zatvorenoj koverti putem pošte preporučenom pošiljkom na adresu:  

Fondacija „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kultureˮ
Trg slobode 3
21101 Novi Sad
Poštanski fah 153. 

Na koverti je potrebno navesti sledeću napomenu:  Ne otvarati – Za Javni konkurs za sufinansiranje projekata u kulturi koji predstavljaju doprinos jačanju savremene novosadske kulturne scene u oblasti izdavaštva i prevodilaštva u 2021. godini. 

Prijave na javni konkurs se dostavljaju isključivo preporučenom poštom najkasnije u roku od  30 dana od dana objavljivanja konkursa na internet stranici Fondacije i u sredstvima javnog informisanja.   

Rok za podnošenje prijave i prateće dokumentacije ističe 7.7.2021. godine.  

Konkursna dokumentacija se ne vraća.  

Osim navedenog, prijavni formular (Obrazac 1, Obrazac 2),  potpisan, u .pdf formatu, potrebno je obavezno dostaviti i elektronskim putem slanjem imejla na adresu konkurs@ns2021.rsnajkasnije do 7.7.2021. godine do 15.00 časova.  

Maksimalan broj prijava po aplikantu: 

Aplikant može dostaviti najviše 2 predloga projektaSvaki predlog projekta mora biti poslat kao zasebna prijava sa svom pratećom dokumentacijom (Obrazac 1 i Obrazac 2 dostavljaju se u 3 primerka, a prateća dokumentacija u jednom primerku).  

VI KRITERIJUMI ZA ODABIR I OCENU PREDLOGA PROJEKTA

Osnovni kriterijumi: 

Prilikom pisanja predloga projekta potrebno je voditi računa o sledećim aspektima koji će biti korišćeni i prilikom vrednovanja predloga projekata: 

  1. Usklađenost sa osnovnim principima i ciljevima Strategije kulturnog razvoja Grada Novog Sada;
  2. Usklađenost sa programskim konceptom Fondacije „Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture”;
  3. Kvalitet i sadržajna inovativnost projekta;
  4. Kapaciteti potrebni za realizaciju projekta i to: 
    – stručni, odnosno umetnički kapaciteti, i
    – neophodni resursi 
  5. Finansijski plan – razrađenost, usklađenost sa planom aktivnosti projekta, ekonomičnost i uključenost više izvora finansiranja; 
  6. Stepen uticaja projekta na kvalitet kulturnog života zajednice. 

Dodatni kriterijumi za izbor projekata prema vrsti publikacije: 

Za izbor projekata koji predstavljaju značajna ostvarenja u oblasti književnog stvaralaštva i izdavaštva: 

– da ima umetničku, književnu i/ili naučnu vrednost,
– da je u pitanju prvo izdanje,
– da postoji kulturni i opšti interes za izdavanje,
– da predstavlja aktuelno, originalno i kreativno delo,
– da bude deo programskih aktivnosti aplikanta tokom 2022. godine,
– da promoviše kulturu Grada Novog Sada i tzv. Zone 021 i evropske kulturne vrednosti. 

Za izbor projekata koji predstavljaju značajna ostvarenja u oblasti izdavanja časopisa: 

– da je časopis iz oblasti kulture, umetnosti i drugih društvenih oblasti,
– da postoji značaj časopisa u kulturnoj javnosti,
– da časopis po svom sadržaju ispunjava vrednosne i estetske kriterijume, 
– da je sadržaj broja tematski povezan sa programskim celinama i smernicama EPK,
– da postoji kontinuitet od najmanje 4 godine u izlaženju časopisa,
– da časopis bude deo pogramskih aktivnosti aplikanta tokom 2022. godine.  

VII POSTUPAK ODLUČIVANJA O JAVNOM KONKURSU

Nepotpune i nerazumljive prijave, prijave koje nisu popunjene na propisanim obrascima, kao i nepotpisane i neoverene prijave neće biti razmatrane.  

Neblagovremene i nedopuštene prijave (prijave upućene na način koji je u suprotnosti sa elementima ovog konkursa) biće odbačene.  

Komisija će izvršiti ocenu i sačiniti konačnu rang listu o blagovremenim i potpunim prijavama, a na osnovu utvrđenih kriterijuma. Prijave će biti vrednovane ocenom od 0 do 100 poena. Najbolje plasirane prijave biće podržane u skladu sa definisanim kriterijumima za dodelu sredstava.

Odluka o izboru korisnika sredstava biće doneta najkasnije u roku od 30 dana od zatvaranja konkursa.

Rezultati konkursa biće objavljeni na zvaničnoj internet strani Fondacije (www.novisad2021.rs) u odeljku Javni pozivi. 

Odluka o izboru korisnika sredstava i finansijskoj strukturi je konačna.  

Dodatne informacije: 

Za sva dodatna pitanja u vezi sa postupkom prijavljivanja na konkurs, zainteresovani se mogu obratiti slanjem imejla na adresu: konkurs@ns2021.rs, najkasnije do 30.6.2021. godine. Na pitanja postavljena nakon navedenog roka neće se odgovarati.  

Konkurs za sufinansiranje projekata u oblasti izdavaštva i prevodilaštva

Odluka o raspisivanju javnog konkursa u oblasti izdavaštva i prevodilaštva

Obrazac 1 – Predlog projekta

Obrazac 2 – Finansijska tabela

Obrazac 3 – Izjava o partnerstvu

Obrazac 4 – Izjava o prihvatanju obaveza korisnika sredstava

Vreme i vaseljena – izložba o vremenu

Time and Universe – Exhibition About Time

Izložba „Vreme i vaseljena – izložba o vremenu” povešće nas na putovanje od tame do svetlosti, od haosa do kosmosa, okvirena pričom o srpskom naučniku Milutinu Milankoviću kroz prizmu umetnosti.
Autor vizuelno-umetničkog dela postavke je Dušan Jovović, koji je ujedno i autor prestižnih multimedijalnih i interaktivnih izložbi koje su imale međunarodni odjek. Autor narativa je prof. dr Aleksandar Petrović, izuzetan poznavalac života i dela Milutina Milankovića, kojim se bavi preko 50 godina.

Džimi Tenor

Jimi Tenor

Finski muzičar i kompozitor Džimi Tenor prisutan je dugi niz godina na muzičkoj sceni. Prvi album objavio je 1988. godine sa bendom Jimi Tenor & His Shamans, da bi solo karijeru otpočeo 1994. albumom Sähkömies. Nastup ovog muzičkog vizionara, koji na autentičan način spaja džez sa drugim umetničkim žanrovima, gledaćemo u okviru Dočeka 2022. godine.

Karminjo

Carminho

Jedna od najboljih portugalskih pevačica dolazi u Evropsku prestonicu kulture početkom 2022. godine! Nova kraljica fado muzike Karminjo potiče iz muzičke porodice i svojim radom spaja tradicionalni i savremeni fado, ali se bavi i drugim žanrovima, kao što je brazilska muzika.

Кармињо

Carminho

Једна од најбољих португалских певачица долази у Европску престоницу културе почетком 2022. године! Нова краљица фадо музике Кармињо потиче из музичке породице и својим радом спаја традиционални и савремени фадо, али се бави и другим жанровима, као што је бразилска музика.

Џими Тенор

Jimi Tenor

Фински музичар и композитор Џими Тенор присутан је дуги низ година на музичкој сцени. Први албум објавио је 1988. године са бендом Jimi Tenor & His Shamans, да би соло каријеру отпочео 1994. албумом Sähkömies. Наступ овог музичког визионара, који на аутентичан начин спаја џез са другим уметничким жанровима, гледаћемо у оквиру Дочека 2022. године.

Време и васељена – изложба о времену

Time and Universe – Exhibition About Time

Изложба „Време и васељена – изложба о времену” повешће нас на путовање од таме до светлости, од хаоса до космоса, оквирена причом о српском научнику Милутину Миланковићу кроз призму уметности.
Аутор визуелно-уметничког дела поставке је Душан Јововић, који је уједно и аутор престижних мултимедијалних и интерактивних изложби које су имале међународни одјек. Аутор наратива је проф. др Александар Петровић, изузетан познавалац живота и дела Милутина Миланковића, којим се бави преко 50 година.