Претрага
Close this search box.

Objavljeno:

31/05/2023
Titula Evropske prestonice kulture dogodila se u najboljem trenutku
31/05/2023

Poslednje četiri godine za turizam u Novom Sadu bile su, može se slobodno reći, vrlo turbulente. Od dotada najuspešnije godine za turizam – 2019, preko pandemije koronavirusa koja je zaustavila uspešan trend, pa sve do novih obaranja rekorda 2022, a već i 2023. godine.

Za kratko vreme, Novi Sad se već pred godinu titule Evropske prestonice kulture našao na listama svetskih medija, kao što su „Indipendent”, „Euronews”, „BBC”, „Lonely Planet”, „Condé Nast Traveller”, „Time out” i brojni drugi, kao nezaobilazna turistička destinacija za 2022. godinu.

Imidž koji je Novi Sad izgradio kao jedan od važnih evropskih centara kulture, doprineo je svakako i pozitivnoj statistici u turizmu, koja je i ove godine nastavljena. Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu od januara do marta 2023. godine, Novi Sad je posetilo 40.374 turista, što predstavlja rast od 25.4 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukoliko taj broj uporedimo sa brojem iz 2021, kada je Novi Sad posetilo 17.826 turista, uočićemo rast više od 100 odsto tokom samo dve godine.

„Zadovoljstvo je videti da se trend rasta turističkog prometa u Novom Sadu nastavlja i tokom ove godine” – istakao je direktor Turističke organizacije Novog Sada Branislav Knežević. „Svi ti rezultati efekat su dugogodišnje i kontinuirane promocije i razvoja turizma u Novom Sadu koje su, uz Turističku organizaciju Grada Novog Sada, sprovodili i ostali činioci turističke privrede, kao i kutlure našeg grada. Važno je istaći i to da je Novi Sad izgubio sezonalnost koju je imao pre desetak godina, kada je period od maja do avgusta bio najposećeniji. Poslednjih godina Novi Sad je posećen tokom cele godine i razlike između meseca se smanjuju.”

Uz pomenuti kontinuirani rad na promociji i razvoju turizma, titula koju je Novi Sad poneo prošle godine u najvećoj meri posmatra se iz ugla kulture, međutim, kroz istoriju projekta Evropske prestonice kulture, on se pokazao kao prostor za dugoročan razvoj grada, ali i kao uzrok povećanja broja turista. U godinama za nama, gradovi koji su poneli ovu prestižnu titulu beležili su rast u broju turista u proseku od 12 odsto, dok u slučaju Novog Sada vidimo da je taj rast znatno veći.

„Titula Evropske prestonice kulture se za Novi Sad dogodila u najboljem trenutku, jer posle dve pandemijske godine veliki broj raznovrsnih događaja koje je organizovala Fondacija Novi Sad – Evropska prestonica kulture svakako je doprineo da u naš grad stigne veliki broj turista” – smatra Knežević. „Turistička organizacija Grada Novog Sada je iskoristila titularnu godinu da, kroz svoje kampanje na društvenim mrežama i u onlajn medijima u regionu, putem bilborda i siti lajt rešenja, pozove turiste da posete Novi Sad u godini Evropske prestonice kulture. Samo kroz kampanju na svetski poznatom turističkom portalu Trip Advisor, koja je pozivala da se naš grad poseti u titularnoj godini je, prema izveštajima, izazvano veliko interesovanje, koje premašuje prosečne rezultate na pomenutom sajtu.”

Tokom 2018. i 2019. godine, po rečima Branislava Kneževića, zaista su ostvareni odlični rezultati u dolascima i noćenjima turista. Taj trend je nastavljen i u prva dva meseca 2020. godine, međutim pandemija koronavirusa nakon toga potpuno je zaustavila kretanja turista.

„To je bio veoma težak period za gradski turizam i za turističku privredu” – potvrđuje Knežević. „Tokom 2021. godine, koja je bila godina oporavka, uspevali smo da nadomestimo izostanak stranih turista i privučemo veći broj domaćih. U nekim periodima godine uspevali smo i da se vratimo na nivo 2019. Očekivali smo da 2022. godina, u kojoj smo ponosno nosili titulu Evropske prestonice kulture, bude zaista dobra i da se vratimo tamo gde smo stali usled pandemije, međutim moram priznati da nismo očekivali tako veliki rast dolazaka i noćenja. Rezultati pokazuju da je prošle godine bilo 32 odsto više noćenja u odnosu na 2019. godinu.”

Pozitivnu statistiku potvrđuje i analiza nezavisnih istraživača sa Univerziteta u Novom Sadu, koji se detaljno bave rezultatima projekta Evropske prestonice kulture, pa tako i uticajima na turizam. Prema tim podacima, čak 92.9 odsto ispitanika bi vrlo verovatno preporučilo Novi Sad porodici i prijateljima, dok bi 93 odsto njih ponovo posetilo grad. Više od 50 odsto turista je prošle godine posetilo neki od događaja Evropske prestonice kulture, a kao pozitivne efekte te titule turisti su navodili upravo razvoj turizma, bolji imidž grada i raznovrsniji kulturni život. Kad je reč o imidžu grada, ocena turista je 5.96 od 7.

„Potrebno je istaći da, kad je reč o kulturnim znamenitostima, našem gradu nakon Evropske prestonice kulture ostaju kulturne stanice, renovirane i opremljene lokacije koje doprinose da sugrađani, kao i turisti, mogu na većem broju mesta da uživaju u događajima iz oblasti kulture koji budu organizovani”– objašnjava Branislav Knežević. „Takođe ne treba izostaviti ni Distrikt, koji postaje centar kulturne industrije i turizma, a verujem da će u narednim godinama privući pažnju turista. Ono što je titula Evropske prestonice kulture našem gradu donela i ostavila, a što je realizovano zahvaljujući ulaganju Grada Novog Sada, jesu obnove brojnih fasada, prevashodno u podgrađu Petrovaradinske tvrđave, čime se ostavlja još jači prvi utisak turista o tom značajnom kulturno-istorijom nasleđu našeg grada.”

Kad je reč o događajima koji su organizovani u sklopu Evropske prestonice kulture, Knežević ističe brojne sadržaje u ustanovama kulture širom grada, poput izložbi „Akcenti“, „San neolitske noći“, „Vreme i vaseljenja“, „Sava Šumanović i evropski realizmi između dva svetska rata“, „Život posvećen lepoti i umetnosti“, posvećene slikaru Urošu Prediću, izložbu „Mileva: mi smo stena“ u Muzeju grada Novog Sada koja još traje, ali i manifestaciju poput Dočeka.

Iako sada govorimo o uspehu koji je prevazišao očekivanja čak i same Turističke organizacije Novog Sada, u trenutku pandemije pitanja su bila brojna, a strah od posledica velik. Međutim, shodno svim činjenicama, oporavak novosadskog turizma bio je brz, zahvaljujući brzim reakcijama i prilagođavanju.

„Kao i za sve segmente privrede, period koronavirusa predstavljao je izazov i za zaposlene u turizmu” – navodi Knežević. „Kontinuitet u radu i brza reorganizacija planova, kao i korišćenje digitalnih alata, omogućila nam je da samo dve nedelje nakon uvođenja vanrednog stanja Turistička organizacija Grada Novog Sada krene u set kampanja u želji da grad i dalje drži u fokusu i pred očima turista bez obzira na nemogućnost putovanja u nekim periodima. Plasirane su kampanje koje su pričale priče o kućama podgrađa, palatama i znamenitim ženama Novog Sada, akcijama Plati dve noći – ostani tri, u saradnji sa novosadskim hotelijerima, predlozima kako provesti 52 vikenda u Novom Sadu, o atrakcijama na Fruškoj gori i druge. Dugogodišnje kreiranje sadržaja i terenski rad omogućio nam je da budemo spremni i da brzo delujemo u tako teškoj i neizvesnoj situaciji. Iskoristili smo taj period i za to da uradimo nekoliko važnih projekata, poput mapiranja šest vinskih ruta sa turističkog aspekta, a koje se nalaze na području Fruške gore, tokom kojih smo obišli više od 60 vinarija. Takođe, uradili smo terensko istraživanje i kreirali mapu o spomenicima Narodnooslobodilačke borbe, koji su smešteni neposredno duž Partizanskog puta. Zatim, objavljena je publikacija 52 vikenda u Novom Sadu koja sadrži 64 predloga. To se na kraju pokazalo kao dobra odluka, jer rezultati pokazuju da su, među top deset zemalja iz kojih nam dolazi najviše turista, upravo one u kojima smo promovisali ponudu u prethodnom periodu.”

Uspešan početak godine, smatra Knežević, dobar je znak za razvoj turizma i postavljanje nekog novog rekorda.

„Prvi kvartal ove godine pokazao je da se možemo nadati još jednoj uspešnoj godini kad je reč o novosadskom turizmu, a događaji koji su održani i koji su najavljeni samo će doprineti da se trend rasta poseta i noćenja nastavi. Sada nas raduje da vidimo da u periodu od januara do kraja marta Novi Sad ostvaruje više od 118.000 noćenja, što je možda pre desetak godina delovalo nedostižno” – zaključuje Knežević.

Izvor: Dnevnik

Foto: Vladimir Veličković, Filip Petronijević

Vreme i vaseljena – izložba o vremenu

Time and Universe – Exhibition About Time

Izložba „Vreme i vaseljena – izložba o vremenu” povešće nas na putovanje od tame do svetlosti, od haosa do kosmosa, okvirena pričom o srpskom naučniku Milutinu Milankoviću kroz prizmu umetnosti.
Autor vizuelno-umetničkog dela postavke je Dušan Jovović, koji je ujedno i autor prestižnih multimedijalnih i interaktivnih izložbi koje su imale međunarodni odjek. Autor narativa je prof. dr Aleksandar Petrović, izuzetan poznavalac života i dela Milutina Milankovića, kojim se bavi preko 50 godina.

Džimi Tenor

Jimi Tenor

Finski muzičar i kompozitor Džimi Tenor prisutan je dugi niz godina na muzičkoj sceni. Prvi album objavio je 1988. godine sa bendom Jimi Tenor & His Shamans, da bi solo karijeru otpočeo 1994. albumom Sähkömies. Nastup ovog muzičkog vizionara, koji na autentičan način spaja džez sa drugim umetničkim žanrovima, gledaćemo u okviru Dočeka 2022. godine.

Karminjo

Carminho

Jedna od najboljih portugalskih pevačica dolazi u Evropsku prestonicu kulture početkom 2022. godine! Nova kraljica fado muzike Karminjo potiče iz muzičke porodice i svojim radom spaja tradicionalni i savremeni fado, ali se bavi i drugim žanrovima, kao što je brazilska muzika.

Кармињо

Carminho

Једна од најбољих португалских певачица долази у Европску престоницу културе почетком 2022. године! Нова краљица фадо музике Кармињо потиче из музичке породице и својим радом спаја традиционални и савремени фадо, али се бави и другим жанровима, као што је бразилска музика.

Џими Тенор

Jimi Tenor

Фински музичар и композитор Џими Тенор присутан је дуги низ година на музичкој сцени. Први албум објавио је 1988. године са бендом Jimi Tenor & His Shamans, да би соло каријеру отпочео 1994. албумом Sähkömies. Наступ овог музичког визионара, који на аутентичан начин спаја џез са другим уметничким жанровима, гледаћемо у оквиру Дочека 2022. године.

Време и васељена – изложба о времену

Time and Universe – Exhibition About Time

Изложба „Време и васељена – изложба о времену” повешће нас на путовање од таме до светлости, од хаоса до космоса, оквирена причом о српском научнику Милутину Миланковићу кроз призму уметности.
Аутор визуелно-уметничког дела поставке је Душан Јововић, који је уједно и аутор престижних мултимедијалних и интерактивних изложби које су имале међународни одјек. Аутор наратива је проф. др Александар Петровић, изузетан познавалац живота и дела Милутина Миланковића, којим се бави преко 50 година.