Претрага
Close this search box.

Objavljeno:

29/06/2022
„Liberta“ – epska saga o nastanku Novog Sada
29/06/2022

Veliko finale programskog luka Tvrđava mira obeležiće premijera prve filmske sage o Novom Sadu – „Liberta – rađanje grada“. Prvo prikazivanje ovog jedinstvenog ostvarenja u srpskoj kinematografiji, koje potpisuju reditelji Gvozden Đurić i Žanko Tomić, zakazano je za 17. jul na Petrovaradinskoj tvrđavi, kada će gledaoci i gledateljke doživeti avanturu mirnog oslobađanja Novog Sada i dobijanja statusa slobodnog kraljevskog grada.

„Liberta“ je epski film koji grad Novi Sad i Vojvodinu prikazuje kao prostor gde su se srpska kultura i tradicija najtešnje preplitali sa evropskim idealima i izazovima tog vremena. Istorijski odlazak na bečki dvor, gde je pregovorima trebalo omogućiti otkup grada i njegovo mirno oslobođenje, pretočen je u uzbudljivu filmsku dramu o tome kako su stanovnici Petrovaradinskog Šanca (današnjeg Novog Sada) prevazišli verske i etničke razlike i osnovali Libertu, tajno udruženje za borbu za slobodu i nezavisnu građansku upravu, i konačno, nakon niza peripetija, bez kapi prolivene krvi, izdejstvovali slobodu za svoj grad.

Kako će do Beča stići zanatlije koje nisu vične borbi sa razbojničkim bandama i ozloglašenim Sekulom Vitkovićem, koji ih progone tokom puta? I kako će se potom, kao potpuni autsajderi, probiti kroz lavirint državne uprave i dvora do vrhovne imperatorke, Marije Terezije?

Ometani od špijuna Vojnog garnizona, korumpiranih državnih sekretara i katoličke crkve, uporni izaslanici kroz niz poteškoća stižu do carice i, uprkos protivljenju njenih savetnika, zadobijaju njene simpatije. Marija Terezija je 1. februara 1748. godine izdala povelju kojom je Petrovaradinski Šanac uvršten u red slobodnih kraljevskih gradova. Odredila je da mu ime bude NeoPlantea (Neoplanta), mađarski – Uj-Videgh (Ujvidek), nemački – Neu-Satz (Nojzac), što su Srbi preveli kao Novi Sad, a Grci kao Neofite. Grad je dobio pravo na vlastite organe uprave i sud, kao i svoju nezavisnu vlast u liku gradonačelnika i magistrata sastavljenog od 12 senatora.

Novosađani i Novosađanke su sami izvojevali svoju slobodu i što je navažnije – učinili su to mirnim putem. Tako je iz mira nikao novi sad – Novi Sad, a priču o tome premijerno ćemo gledati u godini kada grad nosi titulu Evropske prestonice kulture.

Foto: Maja Medić

Vreme i vaseljena – izložba o vremenu

Time and Universe – Exhibition About Time

Izložba „Vreme i vaseljena – izložba o vremenu” povešće nas na putovanje od tame do svetlosti, od haosa do kosmosa, okvirena pričom o srpskom naučniku Milutinu Milankoviću kroz prizmu umetnosti.
Autor vizuelno-umetničkog dela postavke je Dušan Jovović, koji je ujedno i autor prestižnih multimedijalnih i interaktivnih izložbi koje su imale međunarodni odjek. Autor narativa je prof. dr Aleksandar Petrović, izuzetan poznavalac života i dela Milutina Milankovića, kojim se bavi preko 50 godina.

Džimi Tenor

Jimi Tenor

Finski muzičar i kompozitor Džimi Tenor prisutan je dugi niz godina na muzičkoj sceni. Prvi album objavio je 1988. godine sa bendom Jimi Tenor & His Shamans, da bi solo karijeru otpočeo 1994. albumom Sähkömies. Nastup ovog muzičkog vizionara, koji na autentičan način spaja džez sa drugim umetničkim žanrovima, gledaćemo u okviru Dočeka 2022. godine.

Karminjo

Carminho

Jedna od najboljih portugalskih pevačica dolazi u Evropsku prestonicu kulture početkom 2022. godine! Nova kraljica fado muzike Karminjo potiče iz muzičke porodice i svojim radom spaja tradicionalni i savremeni fado, ali se bavi i drugim žanrovima, kao što je brazilska muzika.

Кармињо

Carminho

Једна од најбољих португалских певачица долази у Европску престоницу културе почетком 2022. године! Нова краљица фадо музике Кармињо потиче из музичке породице и својим радом спаја традиционални и савремени фадо, али се бави и другим жанровима, као што је бразилска музика.

Џими Тенор

Jimi Tenor

Фински музичар и композитор Џими Тенор присутан је дуги низ година на музичкој сцени. Први албум објавио је 1988. године са бендом Jimi Tenor & His Shamans, да би соло каријеру отпочео 1994. албумом Sähkömies. Наступ овог музичког визионара, који на аутентичан начин спаја џез са другим уметничким жанровима, гледаћемо у оквиру Дочека 2022. године.

Време и васељена – изложба о времену

Time and Universe – Exhibition About Time

Изложба „Време и васељена – изложба о времену” повешће нас на путовање од таме до светлости, од хаоса до космоса, оквирена причом о српском научнику Милутину Миланковићу кроз призму уметности.
Аутор визуелно-уметничког дела поставке је Душан Јововић, који је уједно и аутор престижних мултимедијалних и интерактивних изложби које су имале међународни одјек. Аутор наратива је проф. др Александар Петровић, изузетан познавалац живота и дела Милутина Миланковића, којим се бави преко 50 година.